Analiza

Hrvatska mirovina 2040.: što nam govore aktuarski izračuni

Za 35-godišnjake koji rade prosječnu plaću, aktuarski modeli predviđaju mirovinu ispod 35% zadnje plaće — ako se ništa ne promijeni.

Apstraktni grafikon aktuarskih projekcija u indigo i tamnim tonovima

Što kaže javno dostupni model Ministarstva rada?

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavljuje godišnje aktuarsko izvješće koje se rijetko citira u medijima jer sadrži nepopularne projekcije. Stopa zamjene — omjer mirovine i zadnje plaće — pada za mlađe generacije jer demografski trendovi guše sustav raspodjele: sve manje radnika uplaćuje za sve više umirovljenika. Za osobu koja je 2024. imala 35 godina, radila punu karijeru i zaradila prosječnu bruto plaću, model iz 2023. projicira stopu zamjene između 31% i 38%, ovisno o scenariju rasta BDP-a. To konkretno znači: ako ti je zadnja plaća bila 1.200 € neto, mirovina će biti između 372 € i 456 € — u trenutačnim cijenama, bez korekcije za inflaciju. Drugi stup (RHMSS i privatni fondovi) u prosjeku dodaje 8–12 postotnih bodova, ali samo ako si dosljedno uplaćivao cijelu karijeru i ako prinosi fondova ostanu pozitivni u realnom iznosu — što nije zajamčeno. Zaključak nije da sustav propada sutra, nego da osobna štednja uz mirovinski sustav nije luksuz nego potreba za sve koji nemaju imovinu s koje žive.

Što možeš napraviti danas — konkretno i bez panike

Tri su djelotvorne poluge koje ne ovise o tome što će zakonodavac odlučiti u sljedećih 15 godina. Prva je stopa štednje: svaki postotak prihoda koji danas usmjeriš u produktivnu imovinu smanjuje ovisnost o prvom stupu. Ekonomska literatura sugerira cilj od 15–20% bruto prihoda za one koji počnu u tridesetima. Druga je izbor imovine: pasivni indeksni fondovi s niskim TER-om dokazano nadmašuju aktivno upravljane mirovinske fondove na horizontima dužima od 15 godina u većini tržišnih okolnosti. Treća je porezna optimizacija: dobrovoljni mirovinski fondovi (treći stup) u Hrvatskoj nude olakšicu do 119,61 € godišnje na državne poticajne uplate — sitno, ali besplatno. Ono što ne možemo predvidjeti: inflacija, promjene mirovinskog zakona, zdravstveni troškovi u starosti i duljina radnog vijeka. Plan koji uzima u obzir nesigurnost bolji je od savršenog plana koji pretpostavlja stabilnost. Terrajcloud ne daje investicijske savjete u pravnom smislu — ali daje kontekst koji ti omogućuje da postaviš prava pitanja svom financijskom savjetniku ili da sam doneseš informiranu odluku.

Svaki tjedan jedna nova analiza

Newsletter stigne u četvrtak — bez prodajnih poruka, bez klikbaita.

Pretplati se